DRAGUNJA
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


SVE I SVASTA
 
PrijemDOBRO DOSLI NAGalerijaLatest imagesTražiRegistruj sePristupi
ZABAVA I DRUZENJE
ZAR NIJE NAJBITNIJE NA SVIJETU DA SE COVJEK ZABAVI DA PRONADJE SAMOGA SEBE A TO VAM OMOGUCAVA NAS I VAS FORUM DRAGUNJA
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Zadnje teme
» casino poker video
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeČet Avg 04, 2011 12:55 am od Gost

» benefits of fish oil skin
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Avg 03, 2011 10:14 am od Gost

» tramadol use for dogs
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Avg 03, 2011 3:30 am od Gost

» узи гинекология
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimePon Avg 01, 2011 11:27 pm od Gost

» x-Hack hack you
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeNed Jul 31, 2011 3:51 pm od Gost

» Best Buy Cialis Generic Online
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSub Jul 30, 2011 10:16 pm od Gost

» Продвижение неизбежно
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSub Jul 30, 2011 7:27 pm od Gost

» generic cialis safety
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimePet Jul 29, 2011 9:42 pm od Gost

» программы навигации
TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeUto Jul 26, 2011 3:06 pm od Gost

Ovdje se druzimo
Zaboravite granice na ovom forumu ih nema Ovdje svako ima pravo na svoje misljenjeJedino nije dozvoljeno vrijedjati bilo kogaOvdje vlada demokratija
Navigacija
 Portal
 Indeks
 Lista članova
 Profil
 FAQ - Često Postavljana Pitanja
 Traži

 

 TUZLA KROZ ISTORIJU

Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2  Sledeći
AutorPoruka
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:06 pm

PISACEMO O POSTANKU TUZLANSKE INDUSTRIJE U VRIJEME AUSTROUGARSKE VLADAVINE KAO I O NACIJONALNOM SASTAVU GRADA I OKOLINE
OVOM PRILIKOM MOLIM SVE CLANOVE UKOLIKO PREUZIMAJU TEKSTOVE SA NEKOG SAJTA DA NAVEDU PORIJEKLO TOG TEKSTA DA NEBI SMO DOSLI U SUKOB ZBOG AUTORSKI PRAVA
SVE STO BUDE SUMNJIVOG PORIJEKLA BICE IZBRISANO A CLAN OPOMENUT
UKOLIKO BUDE NASTAVIO SA SLICNIM AKCIJAMA BICE BANOVAN
UNAPRIJED HVALA NA RAZUMIJEVANJU TUZLA KROZ ISTORIJU Gradov10


Poslednji izmenio Admin dana Sre Jan 21, 2009 1:37 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: PRIVREDNA I ETNIÈKA STRUKTURA TUZLE...   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:13 pm

PREUZETO(POZAJMLJENO) IZVORI I LITERATURA Bosanskohercegovački gradovi (sadržaj / Table of Contents)

PRIVREDNA I ETNIČKA STRUKTURA TUZLE ZA VRIJEME AUSTROUGARSKE VLADAVINE
Zahvaljujući pogodnom geografskom položaju i otkriću bogatih slanih izvora po kojima je dobila ime (turski tuz - so), Tuzla je od 16. stoljeća bila povremeno sjedište zvorničkog sandžaka (okruga). U 19. stoljeću ona je tu svoju funkciju potpuno učvrstila i postala najznačajniji politički, privredni (zanatlijsko-trgovački), saobraćajni, vjerski i kulturni centar sjeveroistočne Bosne. Na kraju osmanske vladavine imala je oko 5.000 stanovnika i spadala među nekoliko najvećih gradova u Bosni i Hercegovini. Njena etnička struktura tada nije odudarala od ostalih gradskih naselja u pokrajini, jer je bošnjačko stanovništvo činilo tri četvrtine tuzlanskog građanstva, srpsko se približavalo jednoj petini, a svo ostalo jedva je dostizalo pet procenata (u svim bosanskohercegovačkim gradovima tada bošnjačko stanovništvo čini preko 70%). I po svojoj socijalnoj strukturi Tuzla se uklapala u opšti prosjek pokrajine. Njeno stanovništvo osiguravalo je izvore prihoda iz poljoprivrede, zanatstva i trgovine, a izvjestan broj se bavio i zastarjelom eksploatacijom starih izvora. Zavisno od konfesije, stanovništvo Tuzle živjelo je u odvojenim dijelovima grada, gdje su se nalazile i njihove vjerske institucije (muslimanske džamije i mektebi, pravoslavna crkva, mitropolija i osnovna škola, katolička crkva i škola). Zajednička im je bila čaršija (poslovni dio grada) u kojoj su zanatlije i trgovci obavljali svoje poslove, a građanstvo i seljaštvo iz okoline snabdijevalo potrebnom robom.

, str. 400.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:15 pm

Bez obzira na tradicionalnu osnovu koju je zatekla austrougarska okupacija 1878. godine, uloga Tuzle u privrednom i političkom životu Bosne i Hercegovine u narednim decenijama postojala je sve značajnija. Njen privredni razvitak zasnivao se na bogatim ležištima soli i uglja i velikim mogućnostima poljoprivredne proizvodnje u širem području. Politički istrateški značaj odredio joj je položaj najisturenijeg okružnog grada Dvojne Monarhije prema Srbiji, koja je cijelo vrijeme bila "kost u grlu" cjelokupne tadašnje jugoslavenske i balkanske politike Austro-Ugarske. Sve ove okolnosti značajno su uticale i na promjene u etničkoj i socijalnoj strukturi stanovništva grada Tuzle, pa otuda ona za nauku predstavlja veoma interesantan primjer u Bosni i Hercegovini.
Razvoj i struktura privrede u tuzlanskoj oblasti odredila su prirodna bogatstva (so i ugalj), čijoj se eksploataciji, sa službene strane, proricala sjajna budućnost. Rudna bogatstva Bosne i Hercegovine bila su poznata Austro-Ugarskoj i prije okupacije 1878. godine. Nakon vojnog zaposjedanja, koristeći se ranijim rezultatima, nova uprava počela je sistematska geološka istraživanja. Stručnjaci iz Beča pristupili su izradi rudarskog katastra, a 1881. izdat je Rudarski zakon za Bosnu i Hercegovinu, kojim su regulisani pravni i drugi odnosi u ovoj oblasti. Iste godine u Sarajevu je osnovano Rudarsko satništvo, sa zadatkom da rukovodi svim rudarskim poslovima.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:15 pm

Za novu upravu izuzetno značajna bila je eksploatacija soli. Bosansko-hercegovačke novine objavile su 1. aprila 1880. godine daje uveden monopol soli u Bosni i Hercegovini i da će svako krijumčarenje ovog artikla biti kažnjavano globom od 25 do 200 forinti. U isto vrijeme zemaljski erar otkupljivao je slane izvore u okolini Tuzle i uspostavljao kontrolu nad zastarjelom proizvodnjom soli. Tek kad su izvršene sve potrebne predradnje, 1884. godine, u Simin-Hanu je počela izgradnja prve moderne solane u Bosni i Hercegovini, koja je puštena u pogon naredne godine. Njen kapacitet iznosio je 70.000 mtc soli godišnje. Dok je izgradnjom ove solane gotovo prestao uvoz erdeljske kamene soli i smanjen odliv novca iz Bosne i Hercegovine, dotle je podizanje druge, znatno modernije solane u Kreki, 1891. godine, kapaciteta od 300.000 mtc soli godišnje, imalo za cilj ne samo dalje radikalno smanjenje uvoza ovog artikla, nego i osiguranje jeftine sirovine za potrebe domaće hemijske industrije (Lukavac, Jajce).

Paralelno s podizanjem prve moderne solane u Simin-Hanu, odvijalo se još nekoliko izuzetno važnih poduhvata za budućnost tuzlanskog bazena. U Kreki su 1885. godine otvoreni rudnik uglja i ciglana, a počela je i izgradnja uskotračne pruge Doboj-Simin-Han. Ova pruga, u dužini
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:16 pm

od 67 km, završena je i puštena u javni saobraćaj 29. aprila 1886. godine. Izgradnja ove pruge pokazala se kao vrlo korisna investicija, jer je bogati tuzlanski bazen povezala sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne, koja je bila glavna saobraćajna veza s Monarhijom. Pored privrednog, pruga je imala i veliki strateški i politički značaj u integraciji ovog pograničnog područja s ostalim dijelovima zemlje.

Rudnik uglja u Kreki bio je najveći u Bosni i Hercegovini. On je 1894. godine proizveo milion mtc uglja, 1900. godine 2 miliona mtc, a 1906. godine proizvodnja se popela na 3 miliona mtc. U sastavu rudnika radila je i ciglana koja je u početku proizvodila milion komada cigli, a pred Prvi svjetski rat 3,5 miliona.

Svojim prirodnim bogatstvima tuzlanska oblast se sasvim uklapala u austrougarske privredne planove. Uz izdašne olakšice i učešće Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, u Tuzli je 1887/1888. godine podignuta Prva bosanska fabrika špirita i rafinerija Alios Grauaug, koja je godišnje proizvodila (sredinom devedesetih godina) 8.000 hl špirita, za koji je bilo potrebno oko 60.000 mtc žitarica. S ovom proizvodnjom Fabrika špirita bila je najunosniji poreski objekat u Bosni i Hercegovini.1 Od 1901. godine ova fabrika posluje pod nazivom Prva bosanska fabrika špirita i rafinerija M. Fischal i sinovi. Od posebnog značaja za dalji industrijski razvoj tuzlanskog bazena bilo je podizanje Prve bosanske fabrike amonijačne sode d.d. u Lukavcu 1893. godine. Ta fabrika godišnje je proizvodila 240.000 mtc amonijačne, kaustične i kristalne sode. Osnovnu sirovinu dobijala je iz solane u Kreki. U Tuzli su, takođe, podignuti fabrika piva, koja je od 1893. godine poslovala kao pogon sarajevske akcionarske pivare,jedan parni mlin i dvije električne centrale, koje su davale energiju za rasvjetu rudnika i solana, grada Tuzle i drugih industrijskih objekata.

Istovremeno s podizanjem prvih industrijskih preduzeća u neposrednoj okolini Tuzle, počela je i eksploatacija šuma u području Oskova - Gostilja. Od 1885. do 1918. godine na ovom području smijenilo se šest stranih firmi, uglavnom mađarskih. Prvi ugovor, 1885. godine, potpisala je mađarska privatna firma, Bosanski drvno-industrijski konzorcij, koja je već naredne godine prestala da radi, a njenu pilanu u Puračiću preuzima mješoviti kon-

1 Ferdo Hauptmann, Bosanske finansije i Kallayeva industrijska politika. Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika BiH, 1972-73, XII-XIII, str. 79-81.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:17 pm

zorcij, koji radi do 1892. godine. Mađarska firma Mihaly Piry i kompanija podigla je 1896. godine na rijeci Gostilji pilanu s dva gatera na turbinski pogon, ali ni ona nije radila duže od 4 godine. Nakon ove, uslijedio je, 1900. godine, ugovor s peštanskom firmom Leonard Mor i kompanija, koja je i u dolini Oskove podigla parnu pilanu s 4 gatera i šumsku gravitacionu prugu u dužini od 12,5 km. Ova firma radila je do 1902. godine, a naslijedila ju je Ugarska industrija drveta a. d., koja prestaje da radi 1904. godine. Njenu pilanu u Oskovi otkupila je firma Mortz Lisska i prenijela u Živinice, a zatim je uz rijeku Oskovu izgradila 35,4 km šumske željezničke pruge. Ova firma je 1912. godine prepustila u zakup svoju pilanu u Živinicama dvjema mađarskim firmama, koje nastavljaju rad kao jedinstveno preduzeće, Tuzlansko drvno-industrijsko a.d., sve do 1918. godine. Svih šest navedenih preduzeća, koja su se smjenjivala od 1885. do 1918. godine, posjekli su u šumama Oskove i Gostilje oko 400.000 m3 četinarske oblovine.2

Privredna ekspanzija u tuzlanskom bazenu nametala je i pojavu prvih novčanih zavoda u Tuzli. Privilegirana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu (osnovana 1895. god.) otvara svoju filijalu u Tuzli, a 15. jula 1907. godine osnovan je Srpski kreditni zavod d.d. uTuzli s glavnicom od 300.000 kruna. Pred Prvi svjetski rat otvorena je i filijala Hrvatske centralne banke.

Privredni razvoj Tuzle i njene neposredne okoline bio je praćen razvojem urbanizacije i novih društvenih odnosa. U gradu Tuzli smještene su brojne administrativno-upravne, vojne, kulturno-prosvjetne, zdravstvene i vjerske institucije.

Eksploatacija soli i uglja bila je osnova nove privredne aktivnosti u tuzlanskoj oblasti. Ta bogatstva bila su značajan ekonomski motiv okupacije Bosne i Hercegovine, pa je njihovo iskorištavanje zahtijevalo savremeni tehničko-tehnološki pristup. Za takav rad bilo je neophodno obezbijediti dovoljan broj iskusnih stručnjaka iz Monarhije. Pored akcije koju su u tom pravcu poveli Zajedničko ministarstvo finansija u Beču i Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu kod odgovarajućih privrednih krugova u Austriji

: B. Begović, Razvojni put šumske privrede
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:17 pm

Mađarskoj, i štampa je sa svoje strane potpomogla čitav poduhvat, opisujući Bosnu i Hercegovinu kao bogatu, egzotičnu i neotkrivenu zemlju. Već 4. septembra 1879. godine Zajedničko ministarstvo finansija izvijestilo je Zemaljsku vladu u Sarajevu da se javilo 39 stručnjaka za predstojeće istražne rudarske radove u Bosni i Hercegovini. Nakon pažljivog ispitivanja stručnosti, iskustva i političke podobnosti svakog pojedinca ujesen 1879. godine počeli su pristizati rudarski stručnjaci u Bosnu i Hercegovinu. Oni su, zajedno s izvjesnim brojem iskusnih i probranih rudara, takođe iz Monarhije, imali zadatak da rukovode istraživačkim radovima i otvaranjem prvih rudnika u područjima koja su ranije bila poznata po rudarstvu. U toku septembra i narednih mjeseci 1879. godine Zemaljskoj vladi u Sarajevu stizale su povoljne vijesti o ponudama iskusnih rudara. Udruženje za industriju uglja u Beču izrazilo je spremnost da dio svojih iskusnih rudara iz revira u Hrastniku pošalje u Bosnu, a nešto kasnije to isto učinili su rudnici u Idriji i Šemnicu. U svim navedenim slučajevima traženo je od Zemaljske vlade da utvrdi uslove pod kojim bi strani rudarski radnici bili angažirani za rad u Bosni.3

Rudari iz Idrije tražili su da im se obezbijedi takva zarada kojom će moći zadovoljiti svoje normalne potrebe i izdržavati porodice koje ostanu u Idriji. Zemaljska vlada nije imala izbora, pa im je ponudila veoma povoljne uslove. Ona je saopštila da su joj potrebni iskusni i povjerljivi rudari, nadglednici i kopači rude, koji poznaju jedan slavenski jezik, s obzirom na to što im predstoji obaveza da domaće ljude osposobe za rudarsko zanimanje. Pošto su uslovi Zemaljske vlade bili potpuno prihvatljivi, narednih mjeseci stiglo je u Bosnu nekoliko grupa stranih rudara. Zemaljska vlada je pisala Zajedničkom ministarstvu finansija: "Što se tiče daljih potreba za austrougarskim rudarskim radnicima one će prije svega zavisiti od iskustva koje ćemo imati primjenom ovdašnjeg stanovništva pod sposobnim rukovodstvom".

Iz dokumenata nešto kasnijeg datuma vidi se da Zemaljska vlada nije bila zadovoljna učinkom preskupih stranih rudara, pa se orijentirala na zapošljavanje jeftine domaće radne snage. Pošto su se istražni radovi odvijali u onim oblastima koje su imale dugu rudarsku tradiciju, radnoj snazi koja se

3 ABH, ZMF, br. 2.057/BH, 1879, ZMF, br. 4.921/BH, 1879, ZMF, br. 5.312/BH, 1879.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:18 pm

tamo nalazila nije trebalo mnogo dopunskog obrazovanja. Ovo potvrđuje izvještaj rukovodioca istražnih radova u Kreševu, koji u aprilu 1880. godine predlaže da se 4 domaća rudara postave za nadglednike. Vlada je ovaj prijedlog odbila pokazujući rezervu prema sposobnosti i marljivosti domaćih radnika.4

Uporedo s rudarskim istraživanjima u srednjoj Bosni, počele su pripreme za iskorištavanje soli i uglja u tuzlanskoj oblasti. U toku 1879. godine otkupljene su primitivne solane od tuzlanskih bošnjačkih porodica koje su za vrijeme osmanske vladavine imale koncesije za proizvodnju soli. Početkom jula iste godine donesena je odluka o početku radova na izgradnji tuzlanskih solana, za čije je početne bušotinske radove predviđena suma od 25.000 forinti. U septembru 1879. godine Zemaljska vlada izvještava da u Tuzli nema dovoljno kvalificiranih kovača i da nadnice zidara i tesara iznose 2 do 2,50 forinti, a nadničara 1,20 forinti, te da se za potrebne radove mogu angažirati i domaći radnici. Očigledno je daje praksa bila svuda ista. Za početne rudarske i solarske radove u tuzlanskoj oblasti angažirani su strani stručnjaci i iskusni rudarski radnici, a uporedo s njima u posao su postepeno uvođeni domaći ljudi, pretežno seljaci koji su se i ranije bavili ovim poslovima. Tradicija se nastavljala, samo u znatno izmijenjenim uslovima. Šef Zemaljske vlade pisao je, 1885. godine, ministru Kalaju da su domaći radnici iz okoline Fojnice vrlo "upotrebljivi" i marljivi ljudi i da prednjače pred Austrijancima.

Nedostatak stručne radne snage nametao se kao problem u prvim godinama rada u tuzlanskom bazenu. Okružni predstojnik iz D. Tuzle izvijestio je, 12. februara 1889. godine Zajedničko ministarstvo finansija da u solanama u Simin-Hanu i Tuzli rade 34 strana radnika sa 62 člana porodice, a u Rudniku uglja u Kreki i ciglani takođe 34 radnika s 54 člana porodice. Problem odnosa domaće i strane radne snage u rudarstvu i metalurgiji sve se više nametao od sredine devedesetih godina 19. stoljeća. U maju 1894. godine Rudarsko odjeljenje u Zajedničkom ministarstvu finansija zatražilo je statističke podatke o broju domaćih i stranih rudara u Tuzli, Varešu i još nekim pogonima. Tada su u Tuzli utvrđeni sljedeći odnosi za 1895. godinu:
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:19 pm

1ABH, ZMF, br. 4.201/BH, 1879; ZMF, br. 2.539/BH, 1880.





Naziv preduzeća
Domaći
Strani
Svega

Rudnik uglja Kreka
194 (56%)
150 (44%)
344

Državna kružna peć
35 (81,4%)
8 (18,6%)
43

Bušotina (istraživanja)




Jasenica
11 (65%)
6 (35%)
17

Bušotina Majevica
16 (70%)
7 (30%)
23

Solana Simin-Han (D. Tuzla)
153 (87,5%)
22 (12,5%)
175

Svega
409 (68%)
193 (32%)
6025


Iz ovih podataka se vidi daje sredinom devedesetih godina 19. stoljeća u rudniku uglja u Kreki, solanama i istražnim pogonima radila gotovo jedna trećina radnika porijeklom izvan Bosne i Hercegovine.

U pogledu angažiranja stranih radnika isticao se rudnik uglja u Kreki. U toku 1894. godine Zajedničko ministarstvo finansija naredilo je da se u njemu snize radničke nadnice. Uzrok ovako nepopularnog poteza Ministarstva bilo je "prekomjerno povećanje nadnica posljednjih godina", koje je izazvano "brojnom upotrebom stranih radnika". Osim toga, plasman uglja nije bio povoljan, pa je proizvodnja premašivala potražnju. Trenutno slaba konjunktura uglja nije bila pravi razlog za preduzimanje mjera, nego skupo strano radništvo, koje je i pored relativno visokih nadnica bilo sve nezadovoljnije svojim položajem. Da bi se riješio problem skupe strane radne snage, Ministarstvo je savjetovalo upravi rudnika u Kreki da rudarske radnike traži, ne samo u srezovima tuzlanskog okruga, nego i u onim srezovima gdje se stanovništvo bavilo rudarenjem i prije okupacije i gdje su nadnice niske. U takve srezove spadali su: Prijedor, Sanski Most, Stari Majdan i Srebrenica. Da bi se ostvarili prvi praktični koraci, Ministarstvo je ovlastilo Okružnu oblast u Tuzli da odmah stupi u kontakt sa spomenutim sreskim uredima i olakša upravi rudnika i solane da nabave što bolje i jeftinije domaće radnike.

Sniženje nadnica i orijentacija na jeftiniju domaću radnu snagu izazvalo je veliku fluktuaciju ljudstva u rudniku Kreka. U toku 1894. godine svakog mjeseca primano je i otpušteno oko 30 radnika.

5 Vojislav Bogićević, Građa o počecima radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini od 1878. 1905., dok. 159, str. 400.

194

ILJAS HADŽIBEGOVIÆ • BOSANSKOHERCEGOVAÈKI GRADOVI...

Naredna tabela pokazuje strukturu radne snage u Rudniku uglja u Kreki, sredinom i krajem 1894. godine.6


Sredinom 1894.
Krajem 1894.

Radna kategorija
Domaći
Strani
Svega
Domaći
Strani
Svega

Nadglednici
-
3
3
-
2
2

Dnevničari
-
3
3
-
6
6

Kopači
73
101
174
92
95
187

Zanatlije
-
7
7
7
3
10

Vozači
90
3
93
120
2
122

Radnici na separaciji i ostali radnici na površini
107
3
110
119
7
126

Transportni radnici
5
-
5
3
2
5

Svega
275
120
395
341
117
458


Broj stranih radnika nije značajnije opao, ali je znatno porastao broj domaćih. Od sredine do kraja 1894. godine procent stranih radnika opao je sa 31,4 na 25,2.

Od 275 domaćih radnika, sredinom 1894. godine, u radničkim stanovima bilo je smješteno svega 29 ljudi, što čini 10% domaćih radnika (19 kopača, 6 pomoćnih kopača i 4 vozača), dok je 115 ili 90% stranaca bilo smješteno u gradu. U stanovima preduzeća bilo je još 30 mjesta koja su bila rezervirana i popunjena pristiglim rudarima iz Vareša, Jasenice i Fojnice. Među domaćim radnicima bilo je oko 50 radnika koji su stanovali u selima udaljenim od rudnika više od dva sata hoda.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:19 pm

Slijedeći savjete Ministarstva, uprava rudnika u Kreki smanjila je broj stranih radnika, tako da ih je 1898. godine bilo uposleno svega 61 (16%). Samo u toku 1898. godine rudnik su napustila 33 strana kopača, ili gotovo polovina njihovog ukupnog broja. Osim stranaca, tada su u rudniku radila i 324 domaća radnika.7 Od ukupno 385 radnika bilo je 183 oženjenih i 189 neoženjenih. Pored njih, bilo je 183 udatih žena, 4 udovice i 324 djeteta.

6 Milan Gavrić, Napad na nadnice rudara Kreke krajem XIX vijeka, Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta u Sarajevu, I/1965, Sarajevo 1965, str. 9.

7 V. Bogićević, Građa o počecima radničkog pokreta, dok. 213, str. 439-440.
U stanovima koji su pripadali rudniku stanovala su 82 oženjena i 42 neoženjena radnika. Preostalih 248 radnika (101 oženjenih i 147 neoženjenih) stanovalo je kod svojih kuća u selima bliže i dalje okoline rudnika. Najveći broj rudara davala su sela Lipnica, Bukinje, Husino, Ljubače, Morančani, Cerik, Živinice, Hudeč, Pogorioc, Ljepunica, Dobrnja i Bistarac. Samo 1/3 radnika zaposlenih u rudniku mogla je biti smještena u stanove koje je podiglo preduzeće. To su bili, uglavnom, strani radnici i oni domaći radnici (uglavnom, iz drugih srezova Bosne) koji su svoju egzistenciju vezivali isključivo za rad u rudniku.

Početkom XX stoljeća, solane i rudnik uglja prebrodili su početne teškoće oko obezbjeđenja dovoljnog broja radnika čija struktura odgovara potrebama rentabilnog poslovanja.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:20 pm

Struktura radne snage u solanama tuzlanskog bazena od 1905. do 1916. godine

Godina
Domaći
Strani
Svega

1905.
235 (80,5%)
39 (19,5%)
274

1906.
216 (88,0%)
32 (12,0%)
248

1907.
219 (80,5%)
33 (19,5%)
252

1908.
205 (84,5%)
38 (15,5%)
243

1909.
214 (80,5%)
33 (19,5%)
247

1910.
204 (85,0%)
36 (15,0%)
240

1911.
-
-
-

1912.
274 (86,0%)
29 (14,0%)
203

1913.
233 (88,0%)
31 (12,0%)
264

1914.
252 (90,0%)
26 (10,0%)
278

1915.
334 (82,0%)
30 (8,0%)
364

1916.
364 (82,0%)
80 (18,0%)
4448


Iz tabele se vidi da od 1905. do 1916. godine strana radna snaga nije nikada premašivala jednu petinu zaposlenih. Druga karakteristika radne

' Izvještaj o upravi Bosne i Hercegovine od 1906. do 1916. godine.

196

ILJAS HADŽIBEGOVIÆ • BOSANSKOHERCEGOVAÈKI GRADOVI...

snage u solanama jeste da se broj radnika od 1905. do 1914. godine značajnije ne mijenja, a da od 1914. godine i izbijanja Prvog svjetskog rata tuzlanske solane postaju prvorazredni privredni objekat u kojem broj radnika naglo raste. Od 1914. do kraja 1916. godine broj radnika porastao je za 166, ili blizu 60%. U aprilu 1907. godine, 227 radnika u solanama imalo je kvalifikacije, a samo 2 radnika su vođeni kao nekvalificirani. Po vjerskoj pripadnosti najbrojniji su bili muslimani - 106, pravoslavni - 48, katolici - 75 i ostali - 3 (u vjerskoj strukturi uračunati su svi zaposleni).

Struktura radne snage u rudniku uglja u Kreki od 1905. do 1906. godine

Godina
Domaći
Strani
Svega

1905.
478 (84%)
94 (16%)
572

1906.
490 (86%)
93 (14%)
583

1907.
545 (87%)
78 (13%)
623

1908.
-
-
-

1909.
916 (89%)
111 (11%)
1.027

1910.
808 (90%)
89 (10%)
897

1911.
-
-
-

1912.
546 (85%)
95 (15%)
641

1913.
563 (86%)
93 (14%)
656

1914.
638 (87%)
52 (13%)
690

1915.
706 (93%)
55 (7%)
761

1916.
682 (75%)
228 (15%)
9109


Tabela pokazuje da je broj stranih radnika u rudniku Kreki od 1905. do Prvog svjetskog rata varirao između 10% i 16%. U ovom rudniku stranci su 1890. godine činili većinu s 53%. Od tada njihov procent je u stalnom opadanju. U prve dvije godine rata njihov broj je naglo opao, a 1916. godine broj stranaca se popeo na jednu četvrtinu zaposlenih. Međutim, ovu stranu radnu snagu činili su, uglavnom, ratni zarobljenici koji su zapošljavani i u

' Izvještaj o upravi Bosne i Hercegovine od 1906. do 1916. godine.

PRIVREDNA I ETNIÈKA STRUKTURA TUZLE... 197

drugim rudarskim i šumarsko-industrijskim preduzećima u Bosni i Hercegovini.

Prvi podaci o broju radnika u Tuzli nalaze se u popisu stanovništva iz 1885. godine. Tada je uTuzli zabilježeno 679 pomoćnih radnika, nadničara i slugu. Drugi podatak potiče iz 1892. godine. Prema izvještaju Okružne oblasti u Tuzli, tada je radilo 1.046 rudarskih i industrijskih radnika, i to: rudnik uglja Kreka 451, solana "Franc Josip" 351, Nova solana 88, Fabrika špirita 80, Ciglana 80, Istraživanje uglja u Jasenici 50, parna pilana Hrabor-skoga 10, Kolcmanova ciglana 16 radnika. Prva bosanska fabrika amonijačne sode d. d. u Lukavcu zapošljavala je između 450 i 600 radnika. Prema jednom izvještaju iz 1908. godine, u ovoj fabrici radili su uglavnom domaći ljudi i to pretežno bošnjačko poljoprivredno stanovništvo iz Lukavca, Ba-novića, Prokosovića i Modraca. Nakon aneksije postepeno se povećavao broj radnika i 1911. godine bilo ih je 720, od kojih 538 (74,8% domaćih i 182 (25,2%) stranih. Balkanski ratovi nepovoljno su uticali na čitavu oblast hemijske industrije, tako daje i broj radnika u ovoj fabrici naglo opao na 607 radnika, od kojih su 449 (73,6%) bili domaći, a 158 (26,4%) radnici stranog porijekla.10

U prvoj bosanskoj fabrici i rafineriji špirita u Tuzli zapošljavana je, uglavnom, domaća nekvalificirana radna snaga. U početku, fabrika je zapošljavala 60-80 radnika, od kojih je oko % bilo sa strane. U fabrici piva radilo je 28-35 radnika, od kojih je 8 imalo kvalifikacije.

Koliko je radnika bilo zaposleno u eksploataciji i preradi drveta u tuzlanskom bazenu za sada nije moguće utvrditi. Razni pogoni firme Mortz Lisska zapošljavali su 31. decembra 1911. godine ukupno 593 radnika. Njihova struktura po pogonima i porijeklu izgledala je ovako:

10 ABH, ZMF, br. 4.456/BH, 1892, br. 4.579/BH, 1892.I br. 2.681/BH, 1908. Sumarni izvještaj Trgovačke i obrtničke komore za Bosnu i Hercegovinu o stanju obrta, trgovine i prometa njezinog područja za godinu 1911. i 1912. Sarajevo, 1913, str. 88.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:20 pm

Radnici
Nadglednici
Svega

Pilana u Živinicima

Domaći
186 (90%)
3 (43%)
189 (87%)

Strani
21 (10%)
4 (57%)
25 (13%)

Šumski pogon

Domaći
300 (100%)
1 (33%)
301 (99%)

Strani
-
3 (67%)
3 (1%)

Željeznički pogon

Domaći
32 (94%)
3 (50%)
35 (88%)

Strani
2 (6%)
3 (50%)
5 (12%)

Drugi pogon

Domaći
30 (90%)
1 (50%)
31 (89%)

Strani
3 (10%)
1 (50%)
4 (11%)

Ukupno

Domaći
548 (95%)
8 (42%)
556 (94%)

Strani
26 (5%)
11 (58%)
37 (6%)11


Preduzeće M. Lisska ubrajalo se među dvadesetak najvećih drvnoin-dustrijskih preduzeća u Bosni i Hercegovini, ali je ono, takođe, spadalo u ona preduzeća koja su se najmanje oslanjala na stranu radnu snagu.

Navedeni pregled radne snage odnosi se samo na rudarska i industrijska preduzeća u Tuzli i njenoj neposrednoj okolini. Za sada je nemoguće utvrditi broj i strukturu najamne radne snage u zanatstvu i trgovini, kao i na drugim raznim poslovima neophodnim za jedan grad. Na osnovu istraživanja radne snage za čitavu Bosnu i Hercegovinu, može se pretpostaviti da ni u Tuzli, kao ni u drugim većim gradovima, nije bilo mnogo najamnih radnika u zanatstvu i trgovini. Za čitavu Bosnu i Hercegovinu karakterističan je sitni zanatlija i trgovac, koji u ogromnoj većini privređuje sam ili uz pomoć članova svoje porodice. Zbog toga u Tuzli i njenoj okolini osnovni pečat radničkoj klasi daju rudarski i industrijski radnici.

Iz svih navedenih podataka može se približno tačno utvrditi broj radnika i njihova struktura u Tuzli i njenoj okolini u godini 1912:

11 ABH, ZVBH, br. 2.576/pr. 1912. Iskaz o primjeni i obrazovanju domaćih radnika kod šumaskih preduzeće Bosne i Hercegovine, prema stanju od 31. XII 1911.

PRIVREDNA I ETNIÈKA STRUKTURA TUZLE...

199


Domaći
Strani
Svega

Rudnik uglja u Kreki
546 (85%)
95 (15%)
641

Ciglana u Kreki
155 (94%)
9 (6%)
164

Električna centrala u Kreki
21 (75%)
7 (25%)
28

Solane
174 (86%)
29 (14%)
203

Prva bos. fabrika sode d.d. u Lukavcu
449 (73%)
158 (27%)
607

Fabrika piva
-
-
-

Šumsko-industr. preduzeće Mortz Lisska
556 (94%)
37 (6%)
593

Zanatstvo i trgovina
-
-
oko 300


Na osnovu ovog pregleda i iz popisa stanovništva vidi se da su građani Tuzle zaposleni izvan poljoprivrede pripadali različitim socijalnim grupacijama. Najbrojniji su bili pripadnici radničke klase, a zatim zanatlije i trgovci, ugostitelji, činovništvo i tanak sloj svjetovne i vjerske inteligencije. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, raspored zanimanja gradskog stanovništva Tuzle, izvan poljoprivrede, izgledao je ovako:

Rudarstvo
337

Obrada metala
187

Hemijska industrija
239

Građevinarstvo
264

Drvna industrija
101

Prehrambena industrija
161

Proizvodnja pića i ugostiteljstvo
222

Industrija odijevanja
406

Trgovina
316

Prevoz ljudi i robe
124

Kućna posluga i razni poslovi za platu
494

Javna služba
358


(Ovdje su pobrojane samo najznačajnije i najbrojnije grupacije zanimanja).

200 ILJAS HADŽIBEGOVIÆ • BOSANSKOHERCEGOVAÈKI GRADOVI...

U navedenih 12 grupa zanimanja privređivalo je 3.209 lica. Značajno je napomenuti da se uz balkansko-orijentalnog pojavljuju moderni, evropski zanatlija i trgovac koji svojim racionalnim poslovanjem postepeno potiskuju tradicionalne oblike proizvodnje i razmjene dobara.

Za istraživanje etničke strukture stanovništva u Tuzli najznačajnije izvore predstavljaju austrougarski popisi stanovništva obavljeni 1879,1885, 1895. i 1910. godine, zatim različiti izvještaji organa vlasti, te privredno-komercijalni listovi i kalendari. S obzirom na to da su spomenuti popisi vršeni po različitim principima i daje gotovo do posljednjeg dovršena organizacija gradskih opština (1879. ima ih 43, a 1910. godine 66), dobijeni podaci ne mogu se uvijek upoređivati, jer ne prate dosljedno promjene u etničkoj i socijalnoj strukturi, niti se odnose na isti teritorijalni okvir pojedinih gradova. Te slabosti glavnih izvora otežavaju i izučavanje etničke strukture u Tuzli.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:21 pm

Gradska opština Tuzla imala je 1885. godine 1.577 kuća i 1.902 stana, 1895. godine 1.920 kuća i 2.191 stan, a 1910. godine 2.053 kuće i 2.465 stanova. Od 1885. do 1895. godine broj kuća se povećao za 343, a broj stna-ova za 289. Nakon popisa 1895. godine, od tuzlanskog sreza osnovani su gradski i seoski srez, pa je došlo do promjene teritorijalnog okvira gradskog područja, iz kojeg su isključena četiri okolna sela: Grabovica Turska, Roso-vac, Solina i Vršani, koja su 1895. godine imala 216 kuća sa 167 stanovnika (55 kuća nije nastanjeno). U isto vrijeme, u gradsko područje uvrštena su industrijska naselja Lukavac i Simin-Han, koji su imali ukupno 77 kuća sa 197 stanova (5 kuća nenastanjenih). Ovom promjenom broj kuća u gradskom području je smanjen za 139, a broj stanovnika je povećan za 30, što pokazuje da su u industrijskim naseljima podizane kuće s više stanova. Realan porast broja kuća od 1895. do 1910. iznosio je 227, a stanova 441. To znači, od 1885. do 1910. godine broj kuća u Tuzli se uvećao za 570 ili 36,14%, a broj stanovnika za 730 ili 38,38%. U istom razdoblju, broj stanovnika je porastao za 5.084 ili 70,72%, što znači daje gotovo dvostruko brže rastao broj stanovnika od broja kuća i stanova. Godine 1885, na jedan stan dolazilo je prosječno 3,78 civilnih stanovnika, a 1910. taj broj se povećao na 4,98 lica. Time je u gradu znatno povećana gustina naseljenosti i aktueli-



zirana stambena izgradnja za smještaj velikog broja doseljenika (činovnici, vojnici, poslovni ljudi, radnici i dr). Uz orijentalni izgled grada nicale su nove, "evropske" upravne, poslovne i stambene zgrade, a na periferiji, u industrijskim naseljima živjele su radničke porodice u jednostavno sagrađenim kućama (preko 70 u Kreki, Simin-Hanu i Lukavcu), s više malih stanova i spavaonica za neoženjene radnike. Za razliku od ovih, u najljepšim dijelovima grada podizane su činovničke i oficirske zgrade u pseudobaro-knom i pseudorenesansnom stilu. Na taj način se postepeno formirala nova fizionomija grada, u kojoj su se miješale autohtona bosanska, orijentalna i evropska arhitektura, a njegove četvrti nisu bile samo etnički i vjerski, nego i klasno strukturirane.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:22 pm

Demografska kretanja u Tuzli odvijala su se na sličan način kao i cijeloj Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave.

Priraštaj stanovništva u Tuzli od 1879. do 1910. godine:

Godina:
1879.
1885.
1895.
1910.
Priraštaj 1879-1910.

Broj
5.119
7.189
10.227
12.273
7.154 = 140%


Kao što se vidi iz ove tabele najveći priraštaj zabilježen je od 1885. do 1895. godine, štoje bilo uslovljeno, osim povećanjem prirodnog priraštaja, velikim doseljavanjem stanovništva koje je podstaknuto uspostavljanjem željezničke veze Doboj-Simin-Han, otvaranjem solana i rudnika uglja u Kreki i drugih industrijskih preduzeća.

Na formiranje nove etničke strukture u Tuzli najsnažnije je djelovalo useljavanje stranaca. Prema popisu iz 1885. godine, kada su oni prvi put popisani, u Tuzli je živjelo 653 građanina porijeklom izvan granica Bosne i Hercegovine (statistika ih bilježi kao strance), od kojih je 526 bilo iz austrijske i ugarske polovice Monarhije i 127 iz drugih država. Oni su tada činili 9,1% tuzlanskog stanovništva. U narednoj deceniji, broj stranaca u Tuzli povećao se za 1.772 (273,3%) ili godišnje prosječno za 177 ljudi (27,-13%). Tada su doseljenici po porijeklu bili gotovo ravnomjerno raspoređeni na austrijsku (1.135) i ugarsku (1.140) polovicu Monarhije, a broj iz drugih država povećao se na 150 ljudi. Oni su 1895. godine činili 23,7% tuzlanskih građana. U narednom periodu, od 1895. do 1910. godine, intenzitet doseljavanja stranaca bio je znatno smanjen. Za 15 godina, broj stranaca

202

ILJAS HADŽIBEGOVIÆ • BOSANSKOHERCEGOVAÈKI GRADOVI...

se povećao za 1.624 (67%), ili prosječno godišnje 108 lica (4,46%). Tada je broj doseljenika u Tuzli narastao na 4.049 lica, od kojih je bilo iz austrijske polovice Monarhije 1.731, iz ugarske 1.965 i iz drugih država 353, što je ukupno činilo 33% tuzlanskog stanovništva. Ukupni priraštaj u Tuzli od 1879. do 1910. godine iznosio je 7.154 lica, od čega je na strance otpadalo 4.049 (56,6%) i na domaće 3.105 (43,4%), što jasno ukazuje daje na demografski rast Tuzle u ovom razdoblju više uticao stranac - doseljenik nego domaća populacija. Ako se ovim doda još 1.680 vojnika (1910), smještenih u gradu, onda se dobij a potpuna slika o prisustvu stranog elementa, veoma heterogenog vjerskog, etničkog i socijalnog sastava.

Vjerska struktura stanovništva u Tuzli:


1879.
1885.
1895.
1910.
priraštaj 1879-1910. u %
Prosjek, okr.gra.

Muslimani
3.918
5.171
5.984
5.859
1.941=49,5%
37,23

Pravoslavni
947
1.072
1.447
1.975
1.029=109,0%
102,86

Katolici
237
795
2.358
3.877
3.640=1.535,8%
476,76

Jevreji
17
134
360
269
252=1.482,3%
234,58

Ostali
-
17
78
292
-





U procentima
± 1879-1910.

Muslimani

76,54
71,93
58,51
47,74 - 28,80 - 19,94%

Pravoslavni

18,50
14,91
14,15
16,10-2,40+1,15%

Katolici

4,63
11,06
23,06
31,59 + 26,96 + 16,41%

Jevreji

0,33
1,87
3,52
2,19 + 1,86 + 1,72%

Ostali

-
0,23
0,76
2,38 + 2,38 -
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:23 pm

Od 1879. do 1910. godine, sve konfesije u Tuzli bilježile su porast veći od prosječnog za sve gradove u Bosni i Hercegovini, samo su razlike u povećanju katoličkog i jevrejskog stanovništva bile 4, odnosno 6 puta veće nego kod ukupnog gradskog stanovništva pokrajine. Ova pojava nije bila uslovljena samo privrednim prosperitetom Tuzle, nego i njenim političkim položajem. Iako je muslimansko stanovništvo imalo relativni priraštaj od 49,5%, ono je u ukupnom procentu gradskog stanovništva Tuzle opalo sa 76,54% na 47,74% i izgubilo apsolutnu većinu u gradu. Ovu pojavu uslovila





su dva osnovna faktora - promjena teritorijalnog okvira grada i useljavanje velikog broja stranaca, pripadnika raznih konfesija, odnosno nacija. Isključivanjem četiri pomenuta sela iz gradskog sreza je otišlo ukupno 1.029 lica, od kojih su bili: muslimani 951, pravoslavni 28 i katolici 50, dok je u industrijskim naseljima koja su priključena gradu, od ukupno 1.020 lica, bilo: muslimana 27, pravoslavnih 134, katolika 602 i grko-katolika 31. U ovim naseljima bilo je smješteno i 226 vojnika. Na taj načinje nova organizacija tuzlanskog gradskog sreza neposredno uticala na smanjenje muslimanskog stanovništva u njemu za 924 lica ili za preko 16%, dok se, istovremeno, broj pravoslavnih povećao za 106, katolika za 602 i grko-katolika za 31 lice. Osim toga, nakon Aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine došlo je do novog talasa iseljavanja u Tursku, kojim je bio zahvaćen i dio tuzlanskog muslimanskog stanovništva. Pravoslavno stanovništvo imalo je relativno visok priraštaj, ali je u ukupnom stanovništvu Tuzle opalo za blizu tri procenta. Povećanje katoličkog i jevrejskog stanovništva u ovom gradu premašilo je sve okružne gradove u pokrajini, osim Sarajeva. Njih je 1910. godine bilo oko 15 puta više nego u prvim godinama austrougarske okupacije, tako da su dostigli jednu trećinu ukupnog gradskog stanovništva. U vjersku strukturu Tuzle ulaze protestanti (augzburške i helvetske vjeroispovijesti) i grko-katolici (unijati).
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:24 pm

Iako je u Bosni i Hercegovini religija bila okvir za formiranje nacija, na osnovu vjerske strukture ne može se stvarati etnička slika gradskog stanovništva u Tuzli. Ovo se posebno odnosi na pripadnike katoličke i protestantske vjeroispovijesti, jer su oni pripadali raznim nacijama. Prema popisu iz 1910. godine, podacima o vjerskoj strukturi moguće je pridodati i podatke o maternjem jeziku i porijeklu tuzlanskog građanstva.

Maternji jezik i porijeklo tuzlanskog stanovništva 1910. god
dine

Maternji jezik


Porijeklo



Bosna i Hercegovina
Austrijska pol.
Ugarska pol.
Inostr.
Svega

Srpsko hrvatski-hrvatskosrpski
8.209
279
1.036
131
9.655

Njemački
11
575
587
61
1.234

Češki
5
388
19
3
415






Maternji jezik Porijeklo


Bosna i Hercegovina
Austrijska pol.
Ugarska pol.
Inostr.
Svega

Mađarski
9
14
255
2
280

Poljski
2
196
12
2
212

Slovenački
-
166
14
-
180

Italijanski
1
74
5
100
180

Španski
66
-
7
7
80

Slovački
-
6
30
8
44

Bugarski
-
-
-
16
16

Rusinski
-
27
-
-
27

Albanski
-
-
-
14
14

Turski
1
-
-
6
7

Francuski
-
4
-
1
5

Rumunski
-
2
-
1
3

Ruski
-
-
-
1
1

Svega
8.304
1.731
1.965
353
12.353


Prema istom izvoru, izvjestan broj lica naučio je druge jezike: srpsko-hrvatski 102, njemački 211, mađarski 17, italijanski 21, francuski 11, turski 55, arapski 15, ruski 2, engleski 1, drugi 24.

Iz navedenih podataka vidi se da je 1910. godine 78,16% tuzlanskog građanstva govorilo srpskohrvatski - hrvatskosrpski jezik i da je od njihovog ukupnog broja 85% bilo porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a 15% iz susjednih zemalja (Dalmacija 279, uža Hrvatska i Slovenija i Vojvodina 1.036; Srbija i Crna Gora 131). Tim jezikom su govorili Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Osim Nijemaca, njemački je bio maternji jezik za 269 Jevreja Aškenaza, a španski Sefarda koji su, uglavnom, bili domaćeg porijekla (do tada su protekla oko tri i po stoljeća od njihovog dolaska iz Španije) znali su srpskohrvatski jezik. Mada su Bošnjaci često nazivani "Turci", turski jezik bio je maternji samo za 7 lica, od kojih su 6 porijeklom iz Turske, a još svega 55 lica naučilo je ovaj jezik. U tom kontekstu interesantna je pojava u istočnobosanskim srezovima da mnoga sela i zaseoci uz ime nose i oznaku "tursko", "srpsko", "katoličko". U tuzlanskom seoskom srezu 1910. godine upisano je 170 sela od kojih 45 imaju takve naznake (22 "turska", 14

"srpska", 9 "katolička"), dok se naznake "muslimansko" i "hrvatsko" gotovo nikako ne pojavljuje, što je izraz tradicionalizma u pojmovnom aparatu, a posebno naslijeđene, specifične zatvorenosti u vjerskim zajednicama i razlika u njihovoj prosvjetnoj i kulturnoj tradiciji sve do početka XX stoljeća.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:25 pm

Po socijalnoj strukturi stanovništva Tuzla je spadala među 25 gradova (od 66) u Bosni i Hercegovini u kojim je više od polovine građana nalazilo izvore egzistencije izvan poljoprivrede. U njoj je 1885. godine bilo 2.094 odraslih muškaraca koji su privređivali. Od toga, na agrarno stanovništvo otpadalo je 669 lica (31,9%), a 1.425 (68,1%) bavili su se raznim poslovima izvan poljoprivrede - zanatstvom, trgovinom i, najviše, najamnim radom. Naredni popis, iz 1895. godine, utvrdio je samo socijalnu strukturu agrarnog stanovništva, pa se ona može upoređivati s podacima iz 1910. godine. U oba popisa, u Tuzli su zabilježene tri grupe agrarnog stanovništva: zemljoposjednici s kmetovima i bez kmetova, slobodni seljaci i ostalo poljoprivredno stanovništvo (bezemljaši). Od poljoprivrede kao glavnog izvora prihoda živjelo je 1895. godine 3.345 lica ili 32,7% ukupnog gradskog stanovništva, a 1910. godine 2.555 (20,8%). Opadanje broja poljoprivrednog stanovništva u Tuzli za 11,9% nije bilo uslovljeno novom privrednom aktivnošću, nego znatno više isključivanjem pomenutih sela iz gradskog područja, u kojim je 95% stanovnika živjelo od poljoprivrede i spadalo u kategoriju slobodnih seljaka, dok u priključenim industrijskim naseljima nijedan stanovnik nije živio od poljoprivrede. Dok su se skupine slobodnih seljaka i bezemljaša u gradu smanjile s 2.979 lica (1895) od 72 na 203 domaćinstva, ili 366 na 1.238 lica i približavao se polovini ukupnog stanovništva u gradu.

Nacionalna struktura agrarnog stanovništva u Tuzli 1910. godine


Br. domaćinstava
Br. lica

Zemlj oposj ednici sa kmetovima
Muslimani
96
589

Srbi
1
6

Zemlj oposj ednici bez kmetova
Muslimani
99
618

Srbi
6
22

ostali
1
3

Slobodni seljaci
Muslimani
188
1.087

Srbi
3
21

Hrvati
8
48

Ostalo agrarno stanovništvo
Muslimani
12
85

Srbi
-
40

Hrvati
3
36
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:25 pm

Od poljoprivrede je živjelo 40,60% ukupnog bošnjačkog, 4,50% srpskog, 2,16% hrvatskog i 0,54% ostalog stanovništva. Bošnjaci su činili 93,11% gradskog agrarnog stanovništva. Navedeni podaci ukazuju da se bošnjačko građanstvo, prije svega njegova građanska klasa, čiji su reprezen-tanti zemljoposjednik i trgovac, formiralo velikim dijelom na osnovama agrarne privrede, što nikako nije bio slučaj kod drugih etničkih skupina u gradu Tuzli. Interesantno je da je u Tuzli, izuzimajući bošnjačko stanovništvo, izostao interes za zemljišni posjed. Pavel Rovinjski navodi, 1879. godine, da u Tuzli ima jedan Srbin koji posjeduje 40 kmetskih selišta, konak s vrtom i han i još četvorica koji imaju od jednog do pet kmetova. Očigledno je da su srpski trgovci zadnjih decenija osmanske vladavine kupovinom dolazili do kmetskih selišta, što ukazuje daje tada i u ovom kraju kmetsko selište donosilo solidne prihode. Nakon okupacije 1878. godine, srpski i drugi trgovci nisu bili zainteresirani za kupovinu kmetskih selišta kao ni druge slobodne zemlje, tako da je ovdje, izuzimajući Bošnjake, bio prekinut proces prelaska zemlje iz ruku tradicionalnog polufeudalnog zemljoposjedničkog sloja u ruke trgovačkog i drugog novog građanstva, "homines novi".

Paralelno s agrarnom, u Tuzli se formirala sitnozanatlijska i trgovačka osnova bošnjačkog i srpskog građanstva, kojoj se vremenom pridružuje brojan sloj najamnih radnika. Iako su bošnjačke zanatlije i trgovci bili najbrojniji, oni u Tuzli nisu bili najmoćniji ekonomski faktor. Uz bošnjačke zemljoposjednike, vodeći ekonomski sloj, u Tuzli se prije okupacije formirala jaka srpska trgovačka čaršija, koja je svoju ekonomsku snagu znatnim dijelom gradila na tradicionalnim poslovnim vezama sa susjednom Srbijom. Na ovim vezama podizao se i izvjestan broj bošnjačkih trgovaca koji su se ranije doselili iz Srbije.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:26 pm

Nakon austrougarske okupacije, srpski i bošnjački trgovci morali su se okrenuti domaćem tržištu, jer je Zemaljska vlada izdala instrukcije pograničnim srezovima na Drini da se pasoškim, sanitarnim, carinskim i svim drugim mjerama onemogući promet preko bosansko-srpske granice. Iza takvih instrukcija krio se strah nove vlasti od nacionalističke propagande iz Srbije u Bosni i Hercegovini, pa su ova ograničenja strogo provođena. Iako je naglo prekinuta trgovačka razmjena između Bosne i Hercegovine i Srbije (1882. razmjena je iznosila 2,615.073 dinara, a 1903. godine 236.197 dinara ili preko deset puta manje) i eliminirane poslovne veze tuzlanskih trgovaca u oba pravca, srpsko i bošnjačko trgovačko građanstvo održalo se

sve do kraja 19. stoljeća kao vodeći trgovački sloj u gradu. Prema prvom popisu sudski protokoliranih trgovačkih firmi, koji je obavljen na osnovu Trgovačkog zakona iz 1883. godine, od ukupno 64 radnje (1883-1886) na srpske je otpadalo 41 (64,1%), na bošnjačke 17 (26,5%) i na sve ostale 6 (9,4%). Potkraj stoljeća (1899), od 57 najznačajnijih trgovačkih radnji Srbima je pripadala 31 (54,3%), Bošnjacima 22 (38,6%) i ostalim 4 (7,1%). Od tada se postepeno mijenja etnička struktura najznačajnijih protokoliranih firmi u Tuzli, među koje su, osim trgovačkih, uvršteni razni drugi poslovi - veće zanatske radnje, manja preduzeća, apoteke, hoteli i sl. Od ukupno 129 firmi koje su protokolirane do 1917. godine, bilo je 36 (27,9%) srpskih, 50 (38,8%) bošnjačkih i 43 (36,3%) ostalih, pretežno jevrejskih. Od 1901. godine protokolirano je 105 novih firmi, od kojih je bilo: srpskih 21, bošnjačkih 43 i ostalih 41 (dominiraju jevrejske radnje - Sefardi i Aške-nazi). To znači da većina tradicionalnih srpskih i bošnjačkih trgovaca nije izdržala konkurenciju doseljenika, bilo da se radi o strancima ili domaćim ljudima koji su se brzo prilagođavali novim potrebama tržišta i postajali nosioci nove, specijalizirane trgovine. Izvjestan broj uglednih srpskih trgovaca, koji su se isticali u nacionalno-političkom radu bio je na razne načine onemogućavan i uništen političkom represijom, naročito poslije Sarajevskog atentata 1914. godine.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:27 pm

Tradicionalno domaće bošnjačko, srpsko i hrvatsko zanatlijsko građanstvo u Tuzli, kao i u cijeloj pokrajini, samo se manjim dijelom uključivalo u nove privredne tokove i uspijevalo da svoju proizvodnju tehnički i komercijalno prilagodi novim zahtjevima tržišta. Ogromna većina (oko 85%) radila je bez najamne radne snage i na stari način. Prema zvaničnim podacima, u Tuzli je 1885. godine bilo 353 "fabrikanata, trgovaca i zanatlija", a 1905. godine u gradu je zabilježeno 565 samostalnih zanatlija, među kojima su bili najbrojniji Bošnjaci (za koje je karakteristično da produžavaju tradiciju sitnog balkansko-orijentalnog zanatstva). Pod uticajem više faktora, kao što su nedostatak kapitala i državnih mjera za unapređenje zanatstva, konkurencija jeftinije industrijske robe, presijecanje razmjene sa Srbijom, a posebno promjena navika i ukusa kod domaćeg stanovništva, veliki broj stranih zanatlija ostavljen je bez zarade i potisnut na periferiju privrednog života, prisiljen da se ponudi kao najamni radnik ili iseli.

Među tradicionalno tuzlansko gradsko stanovništvo spadao je brojan sloj pomoćnih radnika, nadničara i sluga. Prema popisu iz 1885. godine bilo ih je 679 i činili su oko trećine svih lica koja privređuju. Mnogi od nji

su, nakon otvaranja modernih solana, rudnika i drugih industrijskih predu-zeća, napustili svoje poluesnafsko privređivanje i uvrštavali se u moderne solare, rudare, industrijske i druge radnike.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:28 pm

Pod uticajem promjena vlasti i razvoja nove privredne aktivnosti, Tuzla je doživljavala modernizaciju koja se neminovno odražavala i na izmjene njene etničke strukture. Novo, doseljeničko tuzlansko građanstvo, pripadnici raznih naroda iz Monarhije i drugih država, a manjim dijelom i domaće, bilo je u socijalnom smislu predstavljeno vojskom, činovništvom, poslovnim ljudima i radnicima. Prethodnicu su činili vojnici i činovnici koji su bili najvažniji faktor za uspostavljanje austrougarske vlasti u oku-pirnom području. Prvi su u potpunosti bili porijeklom izvan granica Bosne i Hercegovine, a drugi u ogromnoj većini. Zbog izuzetnog strateškog značaja Tuzle prema Srbiji i jugoistoku, u gradu je bilo smješteno blizu jedne četvrtine ukupne austrougarske vojske stacionirane u Bosni i Hercegovini. U njoj je 1885. godine bio smješten jedan od četiri bataljona, 1895. godine broj aktivnih vojnika narastao je na 807, a 1910. godine na 1.680, da bi se pred izbijanje rata enormno povećao. Oficiri su u ekonomskom i društvenom smislu činili veoma značajan sloj novog građanstva. Činovništvo u okupiranom području, osim političke podobnosti, moralo je znati njemački jezik, pa se nova vlast nije mogla osloniti na bivše tursko niti na domaće činovništvo, ako gaje uopšte bilo. Najviša činovnička mjesta popunjavana su austrijskim Nijemcima i, u manjoj mjeri, Mađarima. S obzirom na to da je novi upravni aparat morao saobraćati s domaćim stanovništvom, njegovi nosioci su bar donekle morali razumijevati njegov jezik. Zbog toga su u Tuzli, kao i u cijeloj pokrajini, među činovništvom prevladavali pripadnici slavenskih naroda - Česi, Poljaci, Slovenci i drugi, a u manjoj mjeri doseljeni Hrvati i Srbi (do rata, uz domaće, oni su činili 82-85% ukupnog činovništva). Domaće srpsko, hrvatsko i bošnjačko stanovništvo zapošljavano je, gotovo isključivo, na najniža mjesta u činovničkoj hijerarhiji. Nešto povoljniji položaj domaćih ljudi u činovničkim zanimanjima nastupio je nakon izlaska prve generacije maturanata tuzlanske gimnazije (osnovana 1899), a posebno poslije Aneksije Bosne i Hercegovine, kada je ovo pitanje postalo aktuelan politički zahtjev građanskih stranaka. Broj činovnika u Tuzli brzo se umnožavao i vjerovatno je premašivao prosjek pokrajine, koji je od 80-ih godina XIX stoljeća do Prvog svjetskog rata iznosio 700%. Prema popisu iz 1885. godine, u Tuzli je bilo zaposleno 68 činovnika, 21 sveštenik, 12 učitelja i 4 zdravstvena radnika. Ovim popisom bili su obu

hvaćeni samo državni činovnici, tako da njime nije obuhvaćen izvjestan broj činovnika iz erarnih i privatnih preduzeća, koji su, kao i državni, bili istog porijekla. S obzirom na to da ne raspolažemo preciznim podacima, može se pretpostaviti da je u raznim okružnim preduzećima bilo zaposleno od 1.300 do 1.500 ljudi. Oni su, uz oficire i poslovne ljude, bili glavni konzumenti "evropske" robe i nosioci evropskog društvenog i kulturnog života i uticaja u Tuzli. U ovu "višu" kategoriju novog tuzlanskog građanstva ušao je izvjestan broj domaćih ljudi koji su se školovali u tuzlanskoj gimnaziji i na univerzitetu u Monarhiji i izvan nje (Beograd, Carigrad) i uspješniji trgovci i poslovni ljudi.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:28 pm

Treću grupu doseljeničkog građanstva činili su poslovni ljudi koje su u Tuzlu privukli privredni razvoj i brojne pogodnosti koje su im nudile austrougarske vlasti. Pružana im je raznovrsna pomoć prilikom otvaranja trgovačkih i zanatlijskih radnji, građevinskih firmi i uslužnih radionica, hotela, apoteka i sl. Osim trgovaca, koji su otvarali specijalizirane radnje za podmirivanje potreba brojnih doseljenika i vojske, u Tuzlu su se useljavali zanatlije raznih struka: građevinari, limari, stolari, mesari, pekari, tapetari, gostioničari itd., uz koje su tuzlanski mladići izučavali moderne zanate. Dok su u novoj trgovini prednjačili Jevreji, u zanatstvu su bili zastupljeni pripadnici više naroda - Česi, Poljaci, Italijani, Nijemci, Mađari itd.

Privredni razvoj Tuzle bio je praćen koncentracijom najamne radne snage oko većih preduzeća. Bila je domaćeg i stranog porijekla i predstavljala je pravu mješavinu naroda i konfesija. S obzirom na to da je nova privredna aktivnost zahtijevala niz novih zanimanja kojim se domaće stanovništvo nije bavilo, preduzeća su zavisila od kvalifikovane radne snage iz razvijenijih pokrajina Monarhije i drugih država. Radna mjesta nekvalificiranih i priučenih radnika popunjavana su gradskim pomoćnim radnicima i nadničarima i velikim brojem seljaka iz okoline, koji postepeno napuštaju poljoprivredu, ali ne i selo. To se događalo i u drugim krajevima i zemljama gdje industrijalizacija nije tekla na klasičan način, nego se razvila kao novi kvalitet bez tradicije.

Prema popisu stanovništva iz 1885. godine, u Tuzli je zabilježeno 679 pomoćnih radnika, nadničara i slugu. Kasnije evidencije o radnoj snazi u gradu i neposrednoj okolini pokazuju znatan porast, tako da se pred Prvi svjetski rat računa s 2.500-3.000 radnika, od kojih je na domaće otpadalo oko 85% i na strance oko 15%. Sva značajnija tuzlanska preduzeća zapo-

šljavala su promjenljiv broj radnika, među kojima je, takođe, varirao odnos domaćih i stranih radnika od 60%:40% do 85% : 15%. U svim tuzlanskim preduzećima radilo je izvjestan broj stranih radnika koji su zauzimali radna mjesta nadglednika, dnevničara, kopača i drugih kvalificiranih radnika raznih struka. Među njima bili su zastupljeni Nijemci, Česi, Slovenci, Poljaci i dr. Većina domaćih rudara dolazila je iz hrvatskih i bošnjačkih sela, dok su solarski radnici bili većinom Bošnjaci, jer su u tom poslu imali najduže tradiciju. I fabrika sode u Lukavcu zapošljavala je pretežno bošnjačko poljoprivredno stanovništvo iz Lukavca, Banovića, Prokosovića i Modraca.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:29 pm

U radničkim stanovima najvećih tuzlanskih preduzeća moglo je biti smješteno samo oko jedne trećine radne snage, dok su svi ostali živjeli u okolnim selima i gradu. Na taj način je nova privredna aktivnost samo dijelom uticala na promjenu etničke i socijalne strukture u samom gradu. Većina radnika dolazila je iz hrvatskih i bošnjačkih sela, a nova radnička naselja pripadala su, uglavnom, doseljenicima porijeklom izvan Bosne i Hercegovine i domaćim iz drugih bosanskih krajeva (npr. rudari iz Fojnice, Kreševa i sl.). I na ovom primjeru se jasno vidi da su nova privredna aktivnost i ukupna modernizacija davale prednost doseljeniku i on više utiče na etničke promjene u gradu nego domaći ljudi, koji se u njih uključuju s bliže ili dalje periferije.

Tuzlansko stanovništvo naslijedilo je iz osmanskog perioda zatvorenost prosvjete i kulture u okviru vjerskih zajednica. Ta tradicija nastavljena je i za vrijeme austrougarske vladavine, ali je bila prilagođena novim potrebama nacionalnih pokreta i izložena stalnoj prismotri i političkom usmjeravanju od strane vlasti.

Muslimanska ulema je dugo vremena pružala otpor evropskim uti-cajima i ljubomorno čuvala konzervativni sistem obrazovanja i odgoja u tradicionalnoj vjerskoj školi. Početne i najbrojnije muslimanske škole bile su sibijan mektebi u kojima se nisu učili svjetovni predmeti, pa čak ni ma-ternji jezik, niti pisma latinica i ćirilica, nego "tursko pismo" prilagođeno za bosanski jezik, "arebica". Srpsko-pravoslavne škole razvijale su se u okviru crkveno-školskih opština i u njima je svjetovno obrazovanje imalo prednost nad vjerskim. Ove opštine imale su svoju autonomiju i s pravom su

nazvane "svojom državom u tuđoj državi". Vezane su, uglavnom, za gradske sredine i u njima se putem škole, knjige i drugih kulturno-prosvjetnih aktivnosti odgajala srpska nacionalna svijest. Zbog toga su srpsko-pravoslavne crkveno-školske opštine za vrijeme austrougarske vladavine bile izložene stalnim ograničenjima od strane vlasti. Katoličke škole radile su, takođe, u okviru svojih crkveno-školskih opština i bile vezane za samostane i crkve. U njima je bio naglašen vjerski odgoj, ali su izučavani i brojni svjetovni predmeti. Hrvatska nacionalna svijest u njima bila je dugo zanemarivana i počela se značajnije razvijati krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:30 pm

Za vrijeme austrougarske vladavine, u Tuzli su postojale i narodne osnovne škole koje je osnivala država i bile su zasnovane na međukonfesi-onalnom principu. Tako se i u Tuzli, nakon 1878. godine, formirao mozaik vjerskih (nacionalnih) i državnih osnovnih i srednjih škola koje su, svaka sa svog stanovišta, imale i posebne obrazovne i vaspitne ciljeve, tako da su neposredno uticale na prosvjetu i kulturu pojedinih etničkih zajednica. U gradu su postojale: 2 narodne osnovne škole, 12 mekteba, 1 pravoslavna i 2 katoličke osnovne škole, Trgovačka i Viša djevojačka škola, Medresa i od 1899. godine Gimnazija.

Pismenost stanovništva starijeg od 7 godina u Tuzli 1910. godine (latinica i ćirilica) prema konfesionalnoj pripadnosti

Konfesija
Latinica
Ćirilica

Pravoslavni
1.187 (68,30%)
548 (31,70%)

Muslimani
632 (13,60%)
4.025 (86,40%)

Katolici
2.631 (82,00%)
579 (18,00%)

Ostali
483 (88,20%)
65 (11,80%)

Svega
4.933 (48,68%)
5.217 (51,32%)


Tuzla je 1910. godine bila treći grad (iza Sarajeva i Mostara) po procentu pismenog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Različita prosvjetna i kulturna tradicija pripadnika raznih naroda uslovila je nejednak procent pismenosti. U tom pogledu daleko je zaostajalo muslimansko stanovništvo, a posebno njegov ženski dio. Od 2.203 muslimanki starijih od 7 godina samo je 15 (0,67%) bilo pismeno. I kod drugih naroda, gdje je pismenost
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Admin
Admin
Admin


Broj poruka : 198
Datum upisa : 18.01.2009

TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitimeSre Jan 21, 2009 1:31 pm

bila izražena visokim procentom, žene su zaostajale iza opšteg prosjeka svoje zajednice, ali su znatno premašivale prosjek pokrajine.

Nepostojanje demokratskih institucija i političkih sloboda u Bosni i Hercegovini uslovilo je specifičan razvoj kulturno-prosvjetnog i nacional-no-političkog života u Tuzli. I u ovom gradu bila je naglašena zatvorenost u vjerske i nacionalne zajednice. Do Prvog svjetskog rata u Tuzli su osnovana 43 različita udruženja - pjevačka, kulturno-prosvjetna, sportska, ekonomska, antialkoholičarska, čitaonice, strukovna itd. - od kojih samo 18 nije bilo zasnovano na nacionalnoj osnovi. Među nacionalnim društvima bilo je: 8 srpskih, 5 bošnjačkih, 5 hrvatskih, 4 jevrejska, 2 njemačka i 1 češko, a od 18 društava bez nacionalne naznake bilo je 8 radničkih, 2 činovnička i 8 ostalih.

S obzirom na politički i strateški položaj Tuzle prema Srbiji, austrougarske su vlasti u njoj bile veoma osjetljive prema radu srpsko-pravoslavne crkveno-školske opštine i formiranju srpskih kulturno-prosvjetnih i drugih društava. Osim smetnji pri osnivanju, srpska udruženja su raspuštena u maju 1913. godine, kada su zavedene iznimne mjere, a nakon Sarajevskog atentata bila su zabranjena sva srpska udruženja, zatvorena škola, ukinuti svi listovi i časopisi i veliki broj knjiga koje su imale bilo kakve veze sa sr-

pskim narodom i njegovom kulturom. Uporedo s tim vršena je snažna politička represija na političke protivnike. Do atentata 1914, za veleizdaju je suđeno 40 lica u Tuzli, nakon atentata obješeno je 19 lica, a kroz tuzlanske vojne i civilne zatvore (1914-1918) prošlo je 3.420 lica, uglavnom srpske nacionalnosti, od kojih su mnogi uzimani u taoce, otpremani u logore širom Monarhije, a na veleizdajničkom procesu u Bihaću (septembra 1915) suđeno je 39 đaka tuzlanske gimnazije.

Politički život u Tuzli odvijao se u dva pravca: prvi je bio uključivanje domaćeg stanovništva u institucije nove vlasti, a drugi, razvijanje inicijativa u okvirima vjerskih, nacionalnih i političkih pokreta. Prvi je dolazio od države, odozgo, a drugi inicijativom iz naroda. Kao i u drugim gradovima i u Tuzli su austrougarske vlasti nastojale da u svoj politički sistem integriraju najuticajnije domaće ljude, pripadnike svih konfesija i nacija. U početku se radilo o Bošnjacima i Srbima, a kasnije i o brojnim doseljenicima raznih nacija. Manji broj sposobnih i lojalnih ljudi namješten je na niža činovnička mjesta i oni su imali da smanje jaz između naroda i stranih činovnika. Posebnu funkciju u političkom životu zasnovanom na apsolutizmu imala su gradska vijeća u koje su birani predstavnici svih konfesija. U gradsko vijeće Tuzle birano je 5-11 članova, prema broju i konfesionalnoj strukturi građana, od kojih je jednu trećinu imenovala Zemaljska vlada. Na čelu gradskog vijeća nalazili su se načelnik i dva podnačelnika koje je, takođe, imenovala Vlada. S obzirom na to da su Bošnjaci imali većinu u Tuzli, gradonačelnik je bio Bošnjak, a podnačelnici Srbin i Hrvat. Prema načinu izbora i sajve-todavnim kompentencijama, ovo vijeće nije bilo demokratska institucija preko koje bi bili izraženi interesi pojedinih nacionalnih zajednica i svih građana, nego, prije svega, institucija koja djeluje u narodu na provođenju državne politike. Drugi vidovi političkog djelovanja bili su zakonom zabranjeni, sve do donošenja Oktroiranog zemaljskog ustava i pratećih zakona 1910. godine. Uspostavljeni Sabor, sastavljen na osnovi veoma komplicirane kombinacije vjerskog, socijalnog i virilističkog kurijalnog sistema, nije imao zakonodavnu vlast, niti je mogao uticati na upravne poslove u zemlji. Upravo zbog apsolutizma, koji je nakon aneksije 1908. bio nešto ublažen, politički život počeo se razvijati unutar nacionalnih "nepolitičkih" društava,
Nazad na vrh Ići dole
https://dragunja.forumieren.com
Sponsored content





TUZLA KROZ ISTORIJU Empty
PočaljiNaslov: Re: TUZLA KROZ ISTORIJU   TUZLA KROZ ISTORIJU Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
TUZLA KROZ ISTORIJU
Nazad na vrh 
Strana 1 od 2Idi na stranu : 1, 2  Sledeći
 Similar topics
-
» DRAGUNJA KROZ SLIKE I SPOTOVE

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DRAGUNJA :: BOSNA I HERCEGOVINA :: TUZLA I TUZLANSKI KANTON-
Skoči na: