TUZLA KROZ ISTORIJU

a kada se prešlo na političko organiziranje, Srbi, Hrvati i Bošnjaci u Tuzli slijedili su matice svojih nacionalnih i političkih pokreta i stranaka.12

Za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918) Tuzla se postepeno mijenjala od tradicionalnog agrarno-zanatlijsko-trgovačkog u industrijski grad, sa svim etničkim, vjerskim, socijalnim, kulturnim i civilizacijskim posljedicama. U tradicionalnu etničku, vjersku i socijalnu strukturu ulazi veliki broj doseljenika iz razvijenih pokrajina Monarhije i drugih država. Nacionalni trougao (Bošnjaci, Srbi i Hrvati, većinom doseljenici) proširen je doseljenim Nijemcima, Mađarima, Česima, Poljacima, Slovencima, Je-vrejima, Italijanima itd. Vjerski mozaik (islam, pravoslavlje i katolicizam) popunjava se mojsijevcima, protestantima (augzburške i helvetske vjeroispovijesti) i grko-katolicima (unijati). U gradu postepeno preovlađuje svijet vezan za moderna zanimanja - od vojnika i činovnika do intelektualaca, poslovnih ljudi i radnika koji postaju nosioci nove urbanizacije i evropskog načina života. Orijentalni karakter grada nije se izgubio, ali je dobio neke evropske karakteristike - numeracija kuća, nazivi ulica, vodovod, kanalizaciju, električno osvjetljenje, arhitektura itd. Pod uticajem tih promjena, pojedine vjerske zajednice u Tuzli prerastaju raniju historijsku fazu gotovo isključivo vjerskog uticaja i ulaze u eru stvaranja modernih nacija s kulturnim, prosvjetnim, ekonomskim i političkim institucijama, koje su bile moguće u postojećim društvenohistorijskim i političkim uslovima.

12 O političkim, kulturno-prosvjetnim i socijalnim odnosima u Tuzli vidi: R. Besarović, Iz kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine; M. Ekmečić, Društvo, privreda i socijalni nemiri u Bosni i Hercegovini; F. Hauptmann, Die Osterreichisch — Ungarische Herrschaft in Bosnien und der Herzegovina 1878-1918.; F. Hauptmann, Privreda i društvo Bosne i Hercegovine; I. Hadžibegović, Postanak radničke klase; I. Hadžibegović, Razvoj radničkog pokreta u Tuzli za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), u: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji. Knjiga prva. Tuzla, 1979; M. Imamović, Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak; Dž. Juzbašić, Jezičko pitanje u austrougarskoj politici; T. Kraljačić, Kalajev režim; P. Rovinskij, Nabljudenija vo vremjaputešestvijapo Bosnii v 1879. godu. Nižnajja Tuzla (Dolnija Tuzla), Žurnal Ministerstva narodnogo prosvešćenija, čast CCVIII, mart 1880, S. Petersburg, 1880, str. 1-71; Mitar Papić, Školstvo u Bosni i Hercegovine za vrijeme austrougarske okupacije (1878-1918), Sarajevo, 1972.; Đ. Pejanović, Stanovništvo Bosne i Hercegovine; Đ. Pe-janović, Kulturno-prosvjetna, humana i socijalna društva; Božo Madžar, Pokret Srba Bosne i Hercegovine za vjersko-prosvetnu samoupravu, Sarajevo, 1982. Ferdinand Schmid, Bosnien und die Herzegovina unter der Verwaltung Osterreich Ungars. Leipzig, 1914; N. Šehić, Autonomni pokret Muslimana; Dragiša Trifković, Tuzlanski vremeplov, I, II, III, Tuzla, 1981, 1983,1988; Veleizdajničkiproces u Banjaluci. Zbornik radova. Banjaluka, 1987.

Bosanskohercegovački gradovi (sadržaj / Table of Contents)